Pohã ñana
Jaikuaavemína pohã ñana reheguáva
/ ABC Color
Pohã ñana niko jajuhu oparupirei: ñande róga jerére, yvytýpe, ñúme, tape yképe kokuépe ha jajoguátaramo katu ndahepyiete.
Ymaite guivéma voi ñande ypykuéra omomba’e ha oiporu pohã ñana, péicha ha’ekuéra ohapejoko ha omonguera mba’asy.
. Jajesarekomi ta’angáre ha ñañemongeta hese
Jaikuaavemi romero rehegua
Romero:
Pe ojepuruvéva niko pe ipotykue, oñembyaty jasyrundy ha jasypokõi jave, oñemokã kuarahýpe ha oñeñongatukuaa peteĩ ary pukukue jajeve ojepuru haguã.
Mba’épe guarãpa iporã:
- Ojepuru akãrague okuieterei jave nérviope guarã, avei py’a hasy ha tye rasýpe GUARÃ.
- OÑEMBOJEHE’ A AVEI ANÍS, CEDRÓN HA AMBUE POHÃ ÑANDE PY’A OMBOGUAPYVA REHE.
- Iporã avei tererépe guarã, ipiro’ysã porã.
Pohã Ñana, mba’éichapa ojeipuru
POHÃ ÑAÑA: MBA’ÉICHAPA IKATU JEPORU
Ikatu oje’u yguápe, tererépe, ka'aýpe, té (infusión), macerado, enserenado, horchata, ñandyry(en forma de aceite, zumo, baño, compresa, gárgara e inhalación).
Ygua: péva ikatu jajapo pohã rogue, poty, ra'yi, pohá pire, térá, hapokuégui. Pévarã ikatu oñembopupu y, ojepoi ipype pohã, opupu’imi ha ojeheja ho’ysã ojey'u hağua yguáramo. Ikatúnte avei oñemoĩ y ro’ysãme, upevarã ojejoso porã pohã ha ojeheja michĩme hykuesẽ ha upéi ikatúma oñemboy’u. Pohã y guarã ojejohéi porãva’erã, ikatu oguereko mymbachu’i ñanembohasýva (larvas, bacterias, hongos).
Terere: ha’e pe ñane retãme oñemboy’uvéva. Ojejapo y ro’ysã rehe, oñemoĩ ipype pohã ro’ysã josopyre. Ikatu guampa-pe, oñemoĩ ka’a ha ojeítykua y ro’ysã oguerekóva pohã rykue.
Ka’ay: pevarã katu oñembopupu y. Oñemoĩ pype pohã opáichagua, natekotevẽi pohã jejoso, ytaku omohykuesẽ chupe. Oñemoĩ ka’a ka’yguápe, ojeitykua hi’ári ha ikatúma oñemboy’u. Oĩ hoy’úva opaite ára hakuvéramo jepe, ndoka’ay’úiramo ipirevai térã iñakãrasy.
No hay comentarios:
Publicar un comentario